Grupa nevladinih organizacija iz Jugoistočne Evrope dostavila je peticiju sa preko 16.000 potpisa evropskom komesaru za energiju i klimatske promjene Migelu Arijasu Kanjeteu, sa zahtjevima da se povećava energetska efikasnost u domaćinstvima, da se eliminiše korupcija iz energetskog sektora i da se usvoje EU ciljevi u vezi sa klimatskim promjenama.
Kanjeteu su potpisi uručeni juče u Tirani, dok je kopresjedavao Ministarskim vijećem Energetske zajednice.
– Regionalna peticija bazirala se na tri zahtjeva – na povećavanju energetske efikasnosti u domaćinstvima, na eliminaciji korupcije iz energetskog sektora i na usvajanju EU ciljeva u vezi sa klimatskim promjenama. Peticiju je potpisalo 16.230 građana iz zemalja Jugoistočne Evrope, koje su članice Energetske zajednice – navodi se u saopštenju Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Peticija je, kako ukazuju, dostavljena na dan kada je Ministarsko vijeće odobrilo mapu puta o budućnosti Energetske zajednice.
– Mapa puta uključuje planove za usvajanje dodatnih legislativa u vezi sa životnom sredinom i javnim nabavkama i poboljšanjem kontrole državne pomoći. Ove mjere su ključne za eliminaciju niskih okolišnih standarda koji su dio svakodnevnog života građana zemalja članica Energetske zajednice, u poređenju sa onima u Evropskoj uniji, kao i za zaustavljanje trenda trošenja javnog novca na podršku zagađujućim izvorima energije. Ipak, usvojeni dokument ne otkriva mnogo detalja kako će se ovi planovi ostvariti i ne obavezuje se na prijeko potrebno ojačavanje postojećeg mehanizma primjene zakona Energetske zajednice – kažu u MANS-u.
Kuštrim Kaloši iz kosovske organizacije civilnog društva Advocacy and Training Resource Center (ATRC) ukazao je da je samo u okviru jedne godine zagađenje vazduha na Kosovu rezultiralo sa 835 preuranjenih smrti, 600 prijema u bolnicama i 11.600 posjeta hitnoj pomoći. Ako su ovo rezultati korištenja uglja, da li vrijedi podržavati ovakve projekte u budućnosti - upitao je Kaloši.
Govoreći o planiranju gradnje još jedne jedinice Termoelektrane Pljevlja sa kapacitetom od 254 mW, Dejan Milovac iz MANS-a je istakao važnost dugoročnih politika.
– Kratkovidno i neodgovorno donošenje odluka već ostavlja nepovratan trag na živote miliona ljudi koji žive u ovom dijelu Evrope. Ugalj ne zagađuje samo vazduh koji dišemo i tlo na kojem uzgajamo hranu kojom hranimo svoje porodice. Ugalj takođe duboko korumpira budućnost naše djece, ostavljajući ih da se nose sa posledicama sjutrašnjice – istakao je Milovac.
Ermelinda Mahmutaj iz albanske organizacije civilnog društva EDEN ističe da će se zagovaranje zahtjeva iz peticije nastaviti.
– Trenutne politike zemalja Jugoistočne Evrope samo površno održavaju EU put u vezi sa energijom i klimatskim promjenama. Zbog toga ćemo nastaviti dalje sa svojim zagovaračkim aktivnostima, jer je ispunjavanje ovih zahtjeva moguće ukoliko postoji politička volja, ali i uz pomoć brojnih alternativnih izvora energije koje naša regija posjeduje – zaključila je ona.
A.T.
Peticija više organizacija
Peticiju su organizovale NVO SEE Change Net (Bosna i Hercegovina), Analitika (Makedonija), ATRC (Kosovo), CEKOR (Srbija), CPI (Bosna i Hercegovina), CZZS (Bosna i Hercegovina), DOOR (Hrvatska), EDEN (Albanija), Ekolevizja (Albanija), Eko-Svest (Makedonija). U prikupljanju potpisa i slanju zahtjeva učestvovali su i Forum za slobodu odgoja (Hrvatska), Fractal (Srbija), Front 21/42 (Makedonija), Grin houm (Crna Gora), MANS (Crna Gora), WWF Adria, CEE Bankwatch i Climate Action Network Europe.